Jezera su fascinirajuće vodene mase koje možeš videti svuda oko...
Sve o Jezerima: Vrste, Nastanak i Najveća na Svetu






Šta su jezera i osnovni pojmovi
Možda si se pitao zašto se voda iz nekih jezera može piti, a iz drugih ne? Jezera su vodene mase u prirodnim udubljenjima na kopnu - za razliku od reka koje se kreću, ova voda miruje.
Ključni pojmovi su zapravo prilično logični. Pritoka je reka koja donosi vodu u jezero, dok je otoka reka koja odvodi vodu iz jezera. Slatkovodna jezera imaju otoku pa se voda obnavlja, dok slana jezera nemaju otoku - voda samo isparava, a soli se nakupljaju.
Postoji i poseban tip koji se zove kriptodepresija - to su jezera čija je površina iznad mora, ali im je dno ispod nivoa mora! Skadarsko i Bajkalsko jezero su takvi primeri. Ovo je važno za testove jer profesori vole da pitaju upravo ovaj pojam.
Zapamti: Kriptodepresija = površina iznad, dno ispod nivoa mora!

Prirodna jezera - tektonska, lednička i vulkanska
Prirodna jezera nastaju bez ikakve pomoći čoveka, kroz različite prirodne procese. Tektonska jezera su prava džinovi - nastaju kada se Zemljina kora pomera i pravi duboke kotline. Bajkalsko jezero u Rusiji je najdublje na svetu upravo iz tog razloga!
Lednička jezera su nastala kada su se ogromni lednici kretali kao buldožeri i izdubili tlo svojom težinom. Kada su se otopili, ostavili su prelepa jezera. Crno jezero na Durmitoru je savršen primer - zato je toliko čista voda na toj visokoj planini.
Vulkanska jezera se kriju u kraterima ugašenih vulkana i obično su mala ali veoma duboka. Zamišljaj ih kao природne bazene u vrhu planine! Krater Lejk u Americi je tako nastao.
Fora za pamćenje: Tektonska su najdublja, lednička su najbistrija, vulkanska su najokruglija!

Prirodna jezera - rečna i kraška
Rečna jezera imaju zabavnu priču nastanka - reka se jednostavno "predomisli" i promeni tok! Staro korito ostane kao jezero u obliku potkovice. Obedska bara kod nas je nastala baš tako. Ova jezera se još zovu i mrtvaje jer su "mrtvi" delovi reke.
Kraška jezera nastaju u predelima gde je mnogo krečnjaka. Voda polako rastvara kamen i pravi udubljenja koja se napune vodom. Zbog toga imaju tu specifičnu plavozelenu boju koja je tako fotogenična! Plitvička jezera u Hrvatskoj su kombinacija - i kraška i lednička istovremeno.
Skadarsko jezero je naš najveći primer kraškog jezera i ujedno najveće jezero na Balkanskom poluostrvu. Plus, to je ona famozna kriptodepresija o kojoj smo učili!
Pametno je znati: Plitvička jezera kombinuju dva načina nastanka - kraški i ledničk!

Veštačka jezera i primeri za poređenje
Ljudi prave veštačka jezera kad im priroda ne da ono što im treba. Jednostavno naprave branu na reci i voila - imaju jezero! Đerdapsko jezero je naše najveće i nastalo je baš tako, kad su napravili branu na Dunavu.
Ova jezera služe za proizvodnju struje u hidroelektranama, navodnjavanje, snabdevanje gradova vodom i turizam. Perućac na Drini i Vlasinsko jezero su još naši primeri.
Da lakše zapamtiš tipove, koristi logiku: tektonska su ogromna i duboka (kao Bajkalsko), lednička su planinska i bistra (Crno jezero), rečna su plitka u obliku potkovice (Obedska bara), a veštačka imaju uvek branu negde blizu.
Najvažnije za testove: Kaspijsko je najveće na svetu, Bajkalsko najdublje, a Skadarsko najveće na Balkanu. Ovo trojstvo skoro uvek dolazi na testovima!
Test trik: Profesori obožavaju da pitaju razliku između rečnih (prirodna) i veštačkih jezera!

Brzi pregled za savršenu ocenu
Evo svega što moraš znati sistemski: jezera su stajaća voda u udubljenjima, za razliku od reka koje teku. Podela po nastanku je ključna za sve testove.
Prirodna jezera: tektonska (pokretanje kore → Bajkalsko), lednička (rad lednika → Crno jezero), vulkanska (krateri → okrugla), rečna (napušteno korito → Obedska bara), kraška (rastvoreni krečnjak → Skadarsko).
Veštačka jezera pravi čovek branama na rekama - Đerdapsko, Perućac, Vlasinsko su naši primeri. Služe za struju, vodu, navodnjavanje i turizam.
Ključne reči za petice: pritoka donosi vodu, otoka odvodi vodu, kriptodepresija ima dno ispod nivoa mora. Slatkovodna jezera imaju otoku, slana nemaju pa se soli nakupljaju.
Zlatno pravilo: Za svaki tip jezera moraš znati najmanje jedan primer iz Srbije ili okruženja!
Mislili smo da nikad nećeš pitati...
Najpopularniji sadržaj u Geografija
9Srednja Evropa
Prirodne i društvene karakteristike, stanovništvo, privreda i države centralnog dela kontinenta (npr. Poljska, Češka, Austrija).
Zemlja u svemiru
Razumevanje oblika i veličine Zemlje, kao i njenog položaja u Sunčevom sistemu.
Geografski položaj, granice i veličina Azije
Upoznavanje sa prostranstvom Azije, njenim granicama sa drugim kontinentima i okeanima, kao i njenim centralnim položajem u svetskoj geografiji.
Šta je geografija?
Učenici će naučiti šta geografija proučava i zašto je važno poznavati svet oko sebe.
Klima Evrope
Razumevanje različitih klimatskih tipova u Evropi (npr. umerena, mediteranska, kontinentalna) i faktora koji ih određuju.
Hidrografija Evrope
Učenje o najvećim rekama, jezerima i morima koja okružuju Evropu, kao i o njihovom značaju.
Zapadna Evropa
Karakteristike, stanovništvo, privreda i države poput Francuske, Nemačke, Velike Britanije, Irske i Beneluksa.
Južna Evropa
Karakteristike Mediterana, stanovništvo, privreda i države poput Italije, Španije, Portugala, Grčke i Balkanskih zemalja.
Politička geografija i integracije u Evropi
Istraživanje političke mape Evrope, uloge međunarodnih organizacija poput Evropske unije i geopolitičkih izazova.
Najpopularniji sadržaj
9Saobraćajni znaci i pravila
Obnovićemo i proširiti znanje o saobraćajnim znacima, svetlosnoj signalizaciji i osnovnim pravilima ponašanja u saobraćaju za pešake i bicikliste.
Saobraćajni znaci i signalizacija
Razumevanje značenja najvažnijih saobraćajnih znakova i svetlosne signalizacije.
Glagoli
Ponavljaće se poznati glagolski oblici (prezent, perfekat, futur I), a učiće se i novi oblici kao što su aorist, imperfekat, pluskvamperfekat, futur II, kao i glagolski prilozi i pridevi.
Opsta fiziologija
Pocetak
Pravopisna pravila
Ponavljaće se i produbljivati pravila o pisanju velikog slova, brojeva, skraćenica, kao i upotreba interpunkcije, sa posebnim fokusom na zarez u složenoj rečenici.
Pravopis i pravogovor
Primena pravopisnih pravila u složenijim jezičkim situacijama, uključujući pisanje velikog slova, interpunkciju u složenim rečenicama, kao i vežbe pravilnog akcentovanja i izgovora.
Električna Struja i Ohmov Zakon
Definiše se električna struja, jačina struje, električni otpor i otpornost, te se detaljno obrađuje Ohmov zakon za deo i celo električno kolo.
Pravopis i Ortoepija
Usvajanje složenijih pravopisnih pravila (veliko slovo, interpunkcija u složenoj rečenici, pisanje stranih reči) i vežbanje pravilnog izgovora.
Morfologija – Promenljive i nepromenljive reči
Produbljivanje znanja o glagolima (vrste, glagolski oblici) i nepromenljivim rečima (prilozi, predlozi, veznici, uzvici, rečce) i njihovoj ulozi u rečenici.
Učenici nas obožavaju, i ti ćeš takođe.
Aplikacija je super laka za korišćenje i odlično dizajnirana. Našao sam sve što mi je trebalo i dosta sam naučio iz prezentacija! Definitivno ću koristiti aplikaciju za školski zadatak! A naravno, pomaže i kao inspiracija.
Ova aplikacija je stvarno odlična. Tu je toliko beleški za učenje i pomoći [...]. Na primer, problem mi je francuski, a aplikacija ima toliko opcija za pomoć. Zahvaljujući ovoj aplikaciji, poboljšao sam francuski. Preporučio bih je svima.
Vau, stvarno sam oduševljena. Probala sam aplikaciju jer sam je videla u reklamama mnogo puta i bila sam potpuno šokirana. Ova aplikacija je POMOĆ koju želiš za školu i pre svega, nudi toliko stvari, kao što su vežbe i sažeci, što mi je lično bilo VEOMA korisno.
Sve o Jezerima: Vrste, Nastanak i Najveća na Svetu
Jezera su fascinirajuće vodene mase koje možeš videti svuda oko sebe - od planinskih jezera poput Crnog jezera na Durmitoru do velikih veštačkih jezera kao što je Đerdapsko. Svako jezero ima svoju priču o nastanku, a ti ćeš lako naučiti...

Šta su jezera i osnovni pojmovi
Možda si se pitao zašto se voda iz nekih jezera može piti, a iz drugih ne? Jezera su vodene mase u prirodnim udubljenjima na kopnu - za razliku od reka koje se kreću, ova voda miruje.
Ključni pojmovi su zapravo prilično logični. Pritoka je reka koja donosi vodu u jezero, dok je otoka reka koja odvodi vodu iz jezera. Slatkovodna jezera imaju otoku pa se voda obnavlja, dok slana jezera nemaju otoku - voda samo isparava, a soli se nakupljaju.
Postoji i poseban tip koji se zove kriptodepresija - to su jezera čija je površina iznad mora, ali im je dno ispod nivoa mora! Skadarsko i Bajkalsko jezero su takvi primeri. Ovo je važno za testove jer profesori vole da pitaju upravo ovaj pojam.
Zapamti: Kriptodepresija = površina iznad, dno ispod nivoa mora!

Prirodna jezera - tektonska, lednička i vulkanska
Prirodna jezera nastaju bez ikakve pomoći čoveka, kroz različite prirodne procese. Tektonska jezera su prava džinovi - nastaju kada se Zemljina kora pomera i pravi duboke kotline. Bajkalsko jezero u Rusiji je najdublje na svetu upravo iz tog razloga!
Lednička jezera su nastala kada su se ogromni lednici kretali kao buldožeri i izdubili tlo svojom težinom. Kada su se otopili, ostavili su prelepa jezera. Crno jezero na Durmitoru je savršen primer - zato je toliko čista voda na toj visokoj planini.
Vulkanska jezera se kriju u kraterima ugašenih vulkana i obično su mala ali veoma duboka. Zamišljaj ih kao природne bazene u vrhu planine! Krater Lejk u Americi je tako nastao.
Fora za pamćenje: Tektonska su najdublja, lednička su najbistrija, vulkanska su najokruglija!

Prirodna jezera - rečna i kraška
Rečna jezera imaju zabavnu priču nastanka - reka se jednostavno "predomisli" i promeni tok! Staro korito ostane kao jezero u obliku potkovice. Obedska bara kod nas je nastala baš tako. Ova jezera se još zovu i mrtvaje jer su "mrtvi" delovi reke.
Kraška jezera nastaju u predelima gde je mnogo krečnjaka. Voda polako rastvara kamen i pravi udubljenja koja se napune vodom. Zbog toga imaju tu specifičnu plavozelenu boju koja je tako fotogenična! Plitvička jezera u Hrvatskoj su kombinacija - i kraška i lednička istovremeno.
Skadarsko jezero je naš najveći primer kraškog jezera i ujedno najveće jezero na Balkanskom poluostrvu. Plus, to je ona famozna kriptodepresija o kojoj smo učili!
Pametno je znati: Plitvička jezera kombinuju dva načina nastanka - kraški i ledničk!

Veštačka jezera i primeri za poređenje
Ljudi prave veštačka jezera kad im priroda ne da ono što im treba. Jednostavno naprave branu na reci i voila - imaju jezero! Đerdapsko jezero je naše najveće i nastalo je baš tako, kad su napravili branu na Dunavu.
Ova jezera služe za proizvodnju struje u hidroelektranama, navodnjavanje, snabdevanje gradova vodom i turizam. Perućac na Drini i Vlasinsko jezero su još naši primeri.
Da lakše zapamtiš tipove, koristi logiku: tektonska su ogromna i duboka (kao Bajkalsko), lednička su planinska i bistra (Crno jezero), rečna su plitka u obliku potkovice (Obedska bara), a veštačka imaju uvek branu negde blizu.
Najvažnije za testove: Kaspijsko je najveće na svetu, Bajkalsko najdublje, a Skadarsko najveće na Balkanu. Ovo trojstvo skoro uvek dolazi na testovima!
Test trik: Profesori obožavaju da pitaju razliku između rečnih (prirodna) i veštačkih jezera!

Brzi pregled za savršenu ocenu
Evo svega što moraš znati sistemski: jezera su stajaća voda u udubljenjima, za razliku od reka koje teku. Podela po nastanku je ključna za sve testove.
Prirodna jezera: tektonska (pokretanje kore → Bajkalsko), lednička (rad lednika → Crno jezero), vulkanska (krateri → okrugla), rečna (napušteno korito → Obedska bara), kraška (rastvoreni krečnjak → Skadarsko).
Veštačka jezera pravi čovek branama na rekama - Đerdapsko, Perućac, Vlasinsko su naši primeri. Služe za struju, vodu, navodnjavanje i turizam.
Ključne reči za petice: pritoka donosi vodu, otoka odvodi vodu, kriptodepresija ima dno ispod nivoa mora. Slatkovodna jezera imaju otoku, slana nemaju pa se soli nakupljaju.
Zlatno pravilo: Za svaki tip jezera moraš znati najmanje jedan primer iz Srbije ili okruženja!
Mislili smo da nikad nećeš pitati...
Najpopularniji sadržaj u Geografija
9Srednja Evropa
Prirodne i društvene karakteristike, stanovništvo, privreda i države centralnog dela kontinenta (npr. Poljska, Češka, Austrija).
Zemlja u svemiru
Razumevanje oblika i veličine Zemlje, kao i njenog položaja u Sunčevom sistemu.
Geografski položaj, granice i veličina Azije
Upoznavanje sa prostranstvom Azije, njenim granicama sa drugim kontinentima i okeanima, kao i njenim centralnim položajem u svetskoj geografiji.
Šta je geografija?
Učenici će naučiti šta geografija proučava i zašto je važno poznavati svet oko sebe.
Klima Evrope
Razumevanje različitih klimatskih tipova u Evropi (npr. umerena, mediteranska, kontinentalna) i faktora koji ih određuju.
Hidrografija Evrope
Učenje o najvećim rekama, jezerima i morima koja okružuju Evropu, kao i o njihovom značaju.
Zapadna Evropa
Karakteristike, stanovništvo, privreda i države poput Francuske, Nemačke, Velike Britanije, Irske i Beneluksa.
Južna Evropa
Karakteristike Mediterana, stanovništvo, privreda i države poput Italije, Španije, Portugala, Grčke i Balkanskih zemalja.
Politička geografija i integracije u Evropi
Istraživanje političke mape Evrope, uloge međunarodnih organizacija poput Evropske unije i geopolitičkih izazova.
Najpopularniji sadržaj
9Saobraćajni znaci i pravila
Obnovićemo i proširiti znanje o saobraćajnim znacima, svetlosnoj signalizaciji i osnovnim pravilima ponašanja u saobraćaju za pešake i bicikliste.
Saobraćajni znaci i signalizacija
Razumevanje značenja najvažnijih saobraćajnih znakova i svetlosne signalizacije.
Glagoli
Ponavljaće se poznati glagolski oblici (prezent, perfekat, futur I), a učiće se i novi oblici kao što su aorist, imperfekat, pluskvamperfekat, futur II, kao i glagolski prilozi i pridevi.
Opsta fiziologija
Pocetak
Pravopisna pravila
Ponavljaće se i produbljivati pravila o pisanju velikog slova, brojeva, skraćenica, kao i upotreba interpunkcije, sa posebnim fokusom na zarez u složenoj rečenici.
Pravopis i pravogovor
Primena pravopisnih pravila u složenijim jezičkim situacijama, uključujući pisanje velikog slova, interpunkciju u složenim rečenicama, kao i vežbe pravilnog akcentovanja i izgovora.
Električna Struja i Ohmov Zakon
Definiše se električna struja, jačina struje, električni otpor i otpornost, te se detaljno obrađuje Ohmov zakon za deo i celo električno kolo.
Pravopis i Ortoepija
Usvajanje složenijih pravopisnih pravila (veliko slovo, interpunkcija u složenoj rečenici, pisanje stranih reči) i vežbanje pravilnog izgovora.
Morfologija – Promenljive i nepromenljive reči
Produbljivanje znanja o glagolima (vrste, glagolski oblici) i nepromenljivim rečima (prilozi, predlozi, veznici, uzvici, rečce) i njihovoj ulozi u rečenici.
Učenici nas obožavaju, i ti ćeš takođe.
Aplikacija je super laka za korišćenje i odlično dizajnirana. Našao sam sve što mi je trebalo i dosta sam naučio iz prezentacija! Definitivno ću koristiti aplikaciju za školski zadatak! A naravno, pomaže i kao inspiracija.
Ova aplikacija je stvarno odlična. Tu je toliko beleški za učenje i pomoći [...]. Na primer, problem mi je francuski, a aplikacija ima toliko opcija za pomoć. Zahvaljujući ovoj aplikaciji, poboljšao sam francuski. Preporučio bih je svima.
Vau, stvarno sam oduševljena. Probala sam aplikaciju jer sam je videla u reklamama mnogo puta i bila sam potpuno šokirana. Ova aplikacija je POMOĆ koju želiš za školu i pre svega, nudi toliko stvari, kao što su vežbe i sažeci, što mi je lično bilo VEOMA korisno.